U srcu Vračara, gde se uzdie velelepni hram
prvog srpskog prosvetitelja, Svetog Save, nalazi se skromna, puna
smeha, mladosti i znanja, XIV beogradska gimnazija. Od 1935. u zgradi
je bio smesten internat učenika gradjevinskih kola.
Obrazovno-vaspitna delatnost počinje od kolske
1935/36. pod nazivom VII gimnazija. Od kolske 1940/41. kola
dobija naziv VII enska gimnazija. Na Vaskrs 1944. u jednom
od savezničkih bombardovanja, zgrada je prilično otećena.
|
|
Zgrada Gimnazije je bila vlasnitvo porodice Popović,
tačnije majke Milentija Popovića. Porodica Popović
se odriče vlasnitva u korist Narodnog odbora za prosvetu
grada Beograda. Godine 1947. počinje nastava koju pohadjaju
deo učenika III muke i VII enske gimnazije.
Od kolske 1953-54. dobija svoj sadanji
naziv XIV beogradska gimnazija. Na dan 20.oktobra 1974. dobija novi
naziv XIV beogradska gimnazija Beogradski skojevci.
|
|
|
Od 1976. počinju reforme u srednjokolskom
obrazovanju i kolske 1976/77. prvi razred upisuje prva generacija
tzv. usmerenog obrazovanja. Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju
SR Srbije od 1980. nastaje Obrazovno vaspitna organizacija usmerenog
obrazovanja i vaspitanja Beogradski skojevci. Promenom zakona 1987.
kola dobija novi naziv, Škola prirodno matematičke
struke.
Na kraju 1990. najnovijim zakonom o srednjem obrazovanju
i vaspitanju vraćaju se gimnazije i kola dobija novi
statut i zvanično svoj stari naziv XIV beogradska gimnazija.
|
|